Promocija časopisa

Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), knjiga 5 posvećenih akademiku Dubravku Lovrenoviću (1956-2017)

Peti po redu broj časopisa Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), koji pripremaju nastavnici i saradnici Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu promoviran je u utorak, 29. maja 2018. godine u 12:00 sati na Filozofskom fakultetu. Kao i u prethodnim brojevima, časopis je zadržao uobičajenu i prepoznatljivu koncepciju te kroz nekoliko rubrika nudi nove i, vjerujemo, interesantne radove, koji će zadobiti pažnju publike. Pažljiviji čitalac će primijetiti kako su svi dosadašnji brojevi bili posvećeni nekom od preminulih kolega i profesora. Tako je i ovaj put, jer nas je u međuvremenu napustio akademik Dubravko Lovrenović, kojem je posvećen ovaj broj Radova.

 

U rubrici Članci i rasprave donosimo tekstove koji zahvataju vremenski period od antičkog do savremenog doba. Time smo htjeli pokazati širinu i otvorenost našega časopisa s jedne, kao i rezultate najnovijih istraživanja iz arheologije i historiografije, s druge strane. Tako ste u prilici čitati tekstove o vojnoj opremi i oružju iz Tolise, potom Batonu Dezitijatskom, kao i o administrativnom uređenju područja istočne Bosne i Podrinja u antičkom periodu. Srednjovjekovna bosanska historija zastupljena je u radovima o historiji Višegrada, zatim historiografskim interpretacijama o smrti bosanskog kralja Stjepana Tomaša, a pitanje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka, tretirano je kroz analizu navedene teme u savremenim udžbenicima historije u Bosni i Hercegovini. Osmanski period bosanskohercegovačke historije zastupljen je u radu o keramičkim lulama iz arheološke zbirke Muzeja u Doboju, ali i radu koji propituje krupna pitanja kasnoosmanskog perioda bosanskohercegovačke historije na primjeru analize djelatnosti Miss Irby o bosanskohercegovačkom stanovništvu. Moderna i savremena historija, pak, zastupljena je u radovima koji prate pojedinca u prijelomnim godinama na kraju 19, i početnim decenijama 20. stoljeća, kakav je slučaj Muhameda ef. Kadića, ili radu koji analizira kretanja u međunarodnoj diplomatiji u vrijeme disolucije Jugoslavije s akcentom na politiku SAD-a.

 

Preostali dio časopisa su čine rubrike Prijevodi, gdje donosimo jedan interesantan rad iz historije svakodnevnice, zatim rubrika Građa sa radom i dokumentima o najstarijem poznatom spomenu grada Tešnja, te konačno, rubrika Prikazi gdje su sadržane ocjene i prikazi nekoliko recentnijih izdanja iz bosanskohercegovačke, ali i drugih historiografija.

Uredništvo časopisa