Ilija Trojanow – prvi nosilac Sarajevske poetičke docenture

Katedra za njemačku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Fondacija S. Fischer iz Berlina zajedno su uspostavili Sarajevsku poetičku docenturu, a njen prvi nosilac za 2019. godinu je njemački pisac Ilija Trojanow, koji tim povodom boravi od početka maja do kraja juna u Sarajevu, prvenstveno kako bi održao seriju predavanja za studente na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Docenture ove vrste nisu klasične univerzitetske docenture, već je riječ o počasnoj tituli koja se dodjeljuje iznimnim autorima u znak priznanja za njihova književna ostvarenja. Iz tog razloga je autor pozvan na univerzitet da predstavi svoju poetiku. Docenture (ili profesure) ove vrste imaju dva zadatka. Prvi se sastoji u tome da književnik ili književnica reflektira i formulira svoje vlastito shvaćanje književnosti. A drugi da rezultat svojih razmišljanja predstavi u predavanjima u okviru univerziteta, te na čitanjima u široj javnosti.

 

Prva moderna docentura te vrste uspostavljena je u Frankfurtu 1959. godine ubrzo postavši centralni medij za podsticanje javnog razgovora o književnosti.

Ova inicijativa je nastala za vrijeme jednomjesečnog boravka Ilije Trojanowa u Sarajevu 2017. godine u razgovorima s germanistima s Katedre za njemačku književnost i njegovim kolegom piscem Dževadom Karahasanom. Pišući svoju novu knjigu proveo je nekoliko sedmica istražujući u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Simpatija između Sarajeva i njega bila je uzajamna. Nakon svog povratka aktivno se angažirao kako bi se projekt poetičke docenture ostvario.

„Fondacija S. Fischer je već dugi niz godina angažirana u korist književne razmjene između zemalja njemačkog govornog područja i zemalja jugoistočne Evrope u okviru književne mreže Traduki. Ovo je za nas produbljivanje kulturnih odnosa koji sa Balkanom traju više od deset godina, ali na drugačiji način. Fondacija gradi nova partnerstva, i tome se radujemo“ kaže Hana Stojić suradnica ove fondacije u Berlinu.

Katedra za njemačku književnost Filozofskog fakulteta se iznimno raduje što je u prilici ugostiti pisca ovakvog formata, koji kao malo koji drugi autor u Evropi otjelovljuje pisanje koje gradi mostove između kultura, između tradicije i modernosti. Ujedno se Trojanow zbog svoje esejistike može smatrati jednim od najznačajnijih evropskih intelektulaca današnjice. Korist ovog projekta za akademsku zajednicu je nemjerljiva, kaže prof. dr. Vahidin Preljević, šef Katedre za njemačku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

U okviru svog dvomjesečnog boravaka Trojanow će 22.05. u 18:00 na Filozofskom fakultetu održati veliko poetološko predavanje pod naslovom (Ne)odmjereno pisanje. Predviđeno je i održavanje nekoliko književnih večeri, u Sarajevu, Brčkom i Banjoj Luci, te niz drugih književnokritičkih i prevodilačkih aktivnosti koje će pratiti ovaj projekt. Partneri projekta su i Goethe Institut, sarajevski časopis Život, te Institut za germanistiku Univerziteta u Tübingenu, s kojim će Katedra za njemačku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu uspostaviti bližu suradnju, što je izravan rezultat ovog projekta.

 

Podaci o piscu

Ilija Trojanow, rođen 1965 u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Živio je u Münchenu,  Bombayu i Kapstadtu. Posljednjih godina skrasio se u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područa i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se romanom Sakupljač svjetova (2006), čiju građu čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda Burtona. Objavio je više nagrađivanih romana i zbirki proze, te nekoliko esejističkih knjiga koje su snažno odjeknule u evropskoj javnosti, između ostalih, Napad na slobodu (zajedno s Juli Zeh), žestoku kritiku špijuniranja i nadziranja u režiji tajnih službi i Odbijanje sukoba (zajedno s Ranjitom Hoskoteom), polemiku protiv teze o sukobu civilizacije u kojoj Trojanow zastupa gledište da je izvorište svake (napredne) kulture u amalgamiranju različitog, a ne u odvajanju u rezervate.  Roman Moć i otpor (2015), koji se bavi bugarskom komunističkom prošlošću, spada u najznačajnije političke romane napisane na njemačkom jeziku posljednjih godina. Valja istaknuti i proznu zbirku Nakon bijega (2017), koja se na poetski intrigantan način bavi fenomenom migracije.

Katedra za njemačku književnost                         Fondacija S. Fischer Stiftung Berlin

Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu