Korica Radovi FF 2020Poštovane kolegice i kolege,

sa zadovoljstvom vam predajemo na čitanje novi broj Radova Filozofskog fakulteta. Naše zadovoljstvo je tim veće što se izlazak ovog broja Radova podudara sa obilježavanjem 70. godišnjice osnivanja našeg Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Od ovog broja, svi članci objavljeni u našem časopisu imat će DOI (Digital Object Identifier/ digitalni identifikator objekta). U izdavaštvu, ovaj identifikator se definira kao trajna poveznica na cjeloviti digitalni objekt ili podatak o njemu. Uvođenjem digitalnog identifikatora objekata pomažemo izgradnji nacionalne bibliografije elektronske građe, a ujedno povećamo vidljivost članaka objavljenih u Radovima.

Iako je prethodna i ova akademska godina protekla u znaku pandemije virusa korona, to srećom nije utjecalo na rad Redakcije, a ni na broj i raznovrsnost prispjelih članaka. Unazad tri godine bilježimo stalni porast broja poslanih radova, a to je nastavljeno i u ovom broju.

 

Autori i autorice članaka dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, sa različitih institucija, što je ostvarenje naših namjera da priloge za časopis daju kolege i kolegice i iz drugih akademskih sredina, ne samo naše.

Članci su tematski raznovrsniji nego inače i obuhvataju naučne discipline koje se izučavaju na našem fakultetu: historiju, psihologiju, pedagogiju, filozofiju, lingvistiku i nauku o književnosti.   

Radovi iz prve sekcije bave se različitim nefilološkim temama: tretmanom zatvorenica u Bosni i Hercegovini u periodu Austro-Ugarske, kulturom povjerenja u radnoj organizaciji, Bolonjskim procesom i njegovim utjecajem na nastavu u učionici, jezikom kao medijem kritike tradicionalne metafizike, preopterećenošću učenika školskim obavezama i posljedicama koje ono izaziva, odnosom uma i tijela kod oboljelih od ulceroznog kolitisa, vrijednosno-kreativnim mogućnostima obrazovne inkluzije te fenomenom reguliranog sopstva.

Druga sekcija posvećena je filološkim temama: komparativnoj analizi strane stručne leksike korpusa bogoslovskih naučnih radova na srpskom i engleskom jeziku, stavovima studenata Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu o organizaciji i načinu izvođenja nastave na daljinu tokom pandemije virusa korona, analizi mogućnosti dijahronijskog pristupa pragmatičkoj kompetenciji na stranom jeziku, te nastanku italijanskog jezika i specifičnostima odnosa standardni jezik – dijalekti. U ovom poglavlju Radova raspravlja se i o odnosu marksizma i kršćanstva u književnom djelu trojice autora: Léona-Gontrana Damasa, Aiméa Césairea i Léopolda Sédara Senghora, urbanom pejzažu u Paveseovom romanu Među usamljenim ženama, paradigmi italijanskog društva u romanu Crveni karanfil Elija Vittorinija, ironijskom modusu heroja u dramama A. P. Čehova te mapiranju metafikcije u kontekstu romana Aleksandra Hemona Projekat Lazarus, koji se posmatra kao postmoderni narativ.

Na našu žalost, ove su nas godine napustila dvojica istaknutih naučnika: profesor emeritus Nazif Kusturica i profesor Ulrich Engel. Tim povodom, prisjetili smo se zasluga profesora emeritusa Nazifa Kusturice za razvoj slavistike i proučavanje historije književnosti u našoj zemlji i profesora Ulricha Engela za razvoj germanistike općenito.

Prikazi recentnih knjiga i zbornika iz oblasti lingvistike, historije umjetnosti i historije daju uvid u nova dostignuća na ovim poljima za zainteresirane čitaoce i čitateljke.

Na kraju, želja nam je da u ovom broju Radova pronađete mnogo korisnih i zanimljivih sadržaja ne samo iz oblasti kojima se bavite nego i općenito.

Online izdanje časopisa

Glavna urednica

Amela Šehović