Biografija
Prof. dr. Lejla Nakaš je u zvanju redovne profesorice na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta. Doktorirala je lingvističke nauke (2009) na istom fakultetu odbranivši disertaciju o jeziku i grafiji krajišničkih pisama u kontekstu zapadnoštokavskog pisanog kontinuiteta.
Njeno nastavno iskustvo obuhvata izvođenje nastave na predmetima Staroslavenski jezik, Historija književnog jezika I i II, Uvod u slavistiku, te Bosanska redakcija staroslavenskog jezika na trećem ciklusu studija. Bila je angažovana i kao lektorica za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Univerzitetu Aix-Marseille (1996–1998).
Naučni i stručni interesi prof. dr. Lejle Nakaš fokusirani su na filološka istraživanja srednjovjekovnih slavenskih rukopisa, slavenski prijevod Biblije, historijsku semantiku i digitalnu humanistiku. Voditeljica je brojnih projekata kritičkih izdanja srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih kodeksa (Divoševo evanđelje, Vrutočko evanđelje, Mletački zbornik, Plovdivski zbornik, Berlinska Aleksandrida) te autorica digitalnih korpusa srednjovjekovnih bosanskih tekstova pri ANUBiH i Institutu za jezik. Ekspert je za analizu glagoljskih i ćiriličnih spomenika te njihovu digitalnu reprezentaciju.
Prof. dr. Lejla Nakaš mentorirala je 13 kandidata na prvom i drugom ciklusu, te 3 kandidata na trećem ciklusu studija (doktorske disertacije).
Pored nastavnog rada, obavljala je dužnost šefa Odsjeka i voditelja Doktorskog studija iz lingvistike. Članica je Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH i međunarodnih projektnih timova poput ERC projekta STONE. Dobitnica je Povelje Federalnog ministarstva kulture i sporta (2018) te Nagrade Univerziteta u Sarajevu za višegodišnji doprinos u oblasti istraživanja od nacionalnog značaja (2019).
Projekti
STONE project; nosilac: ZRC SAZU; finansijer: European Research Council (ERC) – HORIZON; period: 2024–danas; uloga: naučni savjetnik.
Digitalni jezički anotirani korpus starih bosanskih tekstova (DIJAK); nosilac: Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu; finansijeri: Vlada Kantona Sarajevo i Institut za jezik; period realizacije: 2021–2022; uloga: autorica koncepta, voditeljica projekta za segment povelje i istraživačica na lematizaciji i anotaciji administrativno-pravnih tekstova. (Link: http://170.187.186.236/dijak/search)
Korpus srednjovjekovnih bosanskih tekstova – Novi zavjet; nosilac: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH); period realizacije: 2017–2022; uloga: voditeljica i glavna istraživačica na pripremi digitalne strukture, lematizaciji i prezentaciji podataka. (Link: https://ohn.anubih.ba/gradja/about)
Indeks riječi i oblika Zografskog evanđelja s grčkim ekvivalentima (ZOGR); nosilac: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) u saradnji sa Freie Universität Berlin; period realizacije: 2013–2022 (finalna faza realizovana 2022); uloga: jedini saradnik na projektu; odgovorna za lematizaciju, morfološku analizu i strukturnu prezentaciju podataka. (Link: https://ohn.anubih.ba/zogr/about)
Roman o Aleksandru Velikom prema Berlinskom rukopisu; nosilac: SPKD “Prosvjeta”; finansijer: Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije; period: 2020–2021; uloga: voditeljica projekta i autorica.
Konferencije
Challenges and perspectives of Slavic historical lexicography in the digital environment, Zagreb, Hrvatska (online), 2026.
Zadarski filološki dani 11, Zadar, Hrvatska (online), 2026.
Glagoljična i ćirilična baština šibenskoga kraja, Šibenik, Hrvatska, 2023.
По следите на българската книга: Описи. Находки. Библиология, Plovdiv, Bugarska (online), 2021.
