Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezikO Odsjeku
Geneza i historijski razvoj Odsjeka
Naučno-nastavni put Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu neraskidivo je vezan za same temelje visokoškolskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Utemeljen je 1950. godine - istovremeno kada i sam Fakultet - pod prvobitnim nazivom Katedra za srpskohrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Nastava je započela u okviru dviju studijskih grupa, strukturiranih tako da se srpskohrvatski jezik izučavao kao glavni predmet, uvijek u korelaciji s jugoslavenskim književnostima kao drugim glavnim predmetom. Upravo je ova Katedra postala matična baza za razvoj ukupnih slavističkih studija na Fakultetu.
Usljed širenja naučnih disciplina, Katedra 1971. godine prerasta u Odsjek za južnoslavenske jezike. Pedagoški model je i tada zadržao provjereni sistem dviju studijskih grupa unutar kojeg se jezik izučavao kao prvi, a književnost kao drugi glavni predmet, ili obratno. U tom plodnom periodu uvodi se i inovativna mogućnost kombiniranja studija srpskohrvatskog jezika s nekim stranim jezikom ili filozofijom.
Usljed društveno-političkih, historijskih i kulturnih transformacija, Odsjek sredinom 1990-ih godina mijenja naziv u Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik, usmjeravajući svoj naučni i istraživački fokus na tri savremena jezička standarda i njihovu naučnu deskripciju.
Značajna prekretnica nastupa u akademskoj 2005/2006. godini, kada se na Odsjeku implementira bolonjski proces i uvodi trociklični sistem studiranja 3+2+3. Ovom reformom uspostavljena je nova struktura visokog obrazovanja koja podrazumijeva prvi ciklus u trajanju od tri godine koji nosi 180 ECTS bodova, drugi ciklus u trajanju od dvije godine sa 120 ECTS bodova, te treći, doktorski ciklus u trajanju od tri godine sa 180 ECTS bodova.
[Prvi ciklus: Temelji] → [Drugi ciklus: Specijalizacija] → [Treći ciklus: Doktorat]
(3 godine / 180 ECTS) (2 godine / 120 ECTS) (3 godine / 180 ECTS)
Kurikularna reforma i procesi interne evaluacije
U dugom periodu koji je prethodio uvođenju bolonjskog sistema, osnovna studijska grupa bila je Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda Bosne i Hercegovine, s četverogodišnjim trajanjem, odnosno osam semestara. Studenti su nakon okončanja ovog četverogodišnjeg studija stjecali zvanje profesora bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti naroda BiH. U skladu s Pravilima Filozofskog fakulteta u Sarajevu, studentima je već tada omogućena visoka stopa autonomije, pa su mogli birati i polagati normu bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika, te na osnovu tog izbora stjecati precizno profilirana zvanja profesora bosanskog jezika i književnosti naroda BiH, profesora hrvatskog jezika i književnosti naroda BiH ili profesora srpskog jezika i književnosti naroda BiH.
Pored ove osnovne grupe, nastava se izvodila i na kombiniranim nastavnim grupama A1, A2 i B predmeta, što je donosilo stručna zvanja profesora, odnosno stručnjaka iz odgovarajućih oblasti. Svim studentima koji upisani četverogodišnji studij nisu okončali na vrijeme ostavljena je zakonska mogućnost da ga završe do 30. septembra 2015. godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju - Prečišćeni tekst (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 22/10).
Nakon što su nastavni planovi i programi temeljito izmijenjeni u akademskoj 2008/2009. godini, Odsjek je pokrenuo nekoliko sukcesivnih samoevaluacija kako bi održao korak sa savremenim lingvističkim tokovima. Tokom akademskih 2010/2011, 2011/2012. i 2012/2013. godina proveden je postupak opsežne interne evaluacije studijskih grupa i predmeta po planu iz 2008/2009. godine, te su sačinjene izmjene i dopune s ciljem stvaranja uvjeta za kvalitetniji studij. Ovaj je proces ponovljen i u toku akademske 2018/2019. godine, kada je ponovo izvršena interna evaluacija studijskih grupa i predmeta radi poboljšanja studija. Iz ovih reformskih procesa proizišle su posebne izmjene u broju sati vježbi iz strukturalnih predmeta koji čine osnovu za budući stručni profil, a uvedeni su i novi izborni predmeti s obzirom na to da je jedan broj dotadašnjih izbornih predmeta dobio status obaveznih.
Ciljevi studija i naučna orijentacija
Nastavna i naučna djelatnost Odsjeka tradicionalno obuhvata problematiku bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, ali i općelingvističku tematiku. Program je od samih početaka predviđao i stjecanje bazičnih znanja iz makedonskog i slovenskog jezika na nivou lektorata, obuhvatajući sve jezičke nivoe u sinhronijskom i dijahronijskom presjeku, što je u potpunosti odredilo naučni interes i stručnu profilaciju članova Odsjeka. Iz ove osnovne orijentacije tokom vremena proizišli su i ključni predmeti u novijoj historiji Odsjeka, kao što su Historija literarnog jezika, Lingvistička stilistika, te Norma i kultura bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, uz postepeno teorijsko i metodološko osavremenjavanje nastave.
Cilj studija je omogućiti studentima stjecanje čvrste teorijske, kritičke, historijske, kulturološke te metodičke i praktične podloge za proučavanje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i lingvističkih tradicija nastalih na prostorima Bosne i Hercegovine.
Savremeni režim studija i modaliteti studiranja
Danas se studiranje po bolonjskom sistemu izvodi kroz jednopredmetni i dvopredmetni model na tri spomenuta ciklusa studija. Prilikom upisa, studenti se rangiraju na osnovu općeg uspjeha postignutog u prethodnom školovanju te na osnovu uspjeha iz predmeta bitnih za studij, a mogu imati status redovnih, vanrednih ili samofinansirajućih studenata.
Prema Nastavnom planu i programu iz 2013/2014. godine, nastavno-naučni proces na prvom ciklusu studija organizira se isključivo kao dvopredmetni studij na studijskoj grupi Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH, unutar kojeg je moguće izabrati studijski smjer Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH ili studijski smjer Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa. Na drugom ciklusu studija nastavno-naučni proces se širi i organizira na jednopredmetnom studiju na grupi Bosanski, hrvatski i srpski jezik, te na dvopredmetnom studiju koji obuhvata dvije studijske grupe: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda Bosne i Hercegovine - nastavni smjer, ili Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa.
Nakon uspješno završenih ciklusa studija stječu se akademske titule bakalaureata, odnosno magistra, koje sa sobom nose specifične kompetencije i ishode učenja.
Nakon završenog prvog ciklusa studija na dvopredmetnom smjeru Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH, studenti vladaju temeljnim znanjima iz oblasti jezika i književnosti naroda Bosne i Hercegovine, te su primarno osposobljeni za rad kao nastavnici u osnovnim školama. Ukoliko izaberu dvopredmetni smjer koji kombinira Bosanski, hrvatski i srpski jezik i drugu studijsku grupu, studenti nakon prvog ciklusa vladaju temeljnim znanjima iz oblasti jezika i bivaju osposobljeni za samostalan stručni rad u različitim institucijama.
Nakon završetka drugog ciklusa jednopredmetnog studija, studenti vladaju višom razinom znanja iz oblasti bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, što ih direktno kvalificira za stručne saradnike u naučnim institutima, lektore i druga srodna zanimanja. Za one koji završe drugi ciklus dvopredmetnog studija na smjeru Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH (nastavni smjer), ishod je viša razina znanja iz jezika i književnosti naroda Bosne i Hercegovine, čime se osposobljavaju za profesore i nastavnike u gimnazijama i drugim srednjim školama, kao i za poslove lektora. Završetkom drugog ciklusa dvopredmetnog studija na smjeru Bosanski, hrvatski i srpski jezik i druga studijska grupa, studenti ovladavaju višom razinom znanja iz oblasti jezika i osposobljavaju se za samostalan stručni i istraživački rad u interdisciplinarnom okruženju.
Funkcioniranje nastave, izborni blokovi i praksa
Nastavno-naučni proces na Odsjeku organiziran je u vidu predavanja, seminara, vježbi, praktične nastave i metodičke prakse, a realizira se prema precizno utvrđenom rasporedu sati. U cilju podrške studentima u savladavanju sadržaja, akademsko osoblje održava redovne i dodatne konsultacije, čiji su termini, uz raspored sati, javno oglašeni na oglasnoj ploči Odsjeka i zvaničnoj internetskoj stranici Fakulteta.
Način provjere znanja studenata i formiranje konačne ocjene utvrđeni su zakonskim aktima i pravilima studiranja za prvi i drugi ciklus, a detaljno se prikazuju u izvedbenom planu svakog pojedinačnog predmeta. Svi detalji o uvjetnim ispitima specificirani su u Nastavnom programu Odsjeka. Kako bi upotpunili i proširili svoja znanja, studentima se nude izborni predmeti s unutrašnje i vanjske liste (predmeti s drugih studijskih grupa), koji nakon zvaničnog odabira pravno dobijaju status obaveznih predmeta.
U okviru predmeta iz metodičke grupe, studenti obavljaju praktični dio nastave i prisustvuju časovima u definiranim nastavnim bazama, odnosno partnerskim srednjim i osnovnim školama. Drugi ciklus studija zvanično se završava izradom završnog diplomskog (magistarskog) rada, koji studenti javno brane pred stručnom komisijom.
Naučno-nastavni sastav Odsjeka
Nositelji naučne, istraživačke i pedagoške djelatnosti na Odsjeku su istaknuti profesori i saradnici: prof. dr. Ismail Palić, prof. dr. Amela Šehović, prof. dr. Lejla Nakaš, prof. dr. Halid Bulić, prof. dr. Bernisa Puriš, prof. dr. Mehmed Kardaš, prof. dr. Elma Durmišević, prof. dr. Azra Hodžić-Čavkić, doc. dr. Enisa Bajraktarević, te asistenti Belmin Šabić, MA i Nejla Kalabušić-Halać, MA.
