U okviru izdavačke djelatnosti Centra za historijska istraživanja (Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet) objavljen je deseti broj časopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija). Časopis izlazi u printanoj i elektronskoj formi. Online izdanje časopisa možete skinuti sa zvanične stranice ove publikacije https://ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/issue/view/19 U ovom broju objavljeno je pet načnih radova i dva prikaza knjiga. Tri rada su klasificirana kao izvorni naučni radovi, a dva kao pregledni naučni radovi. Prihvaćeni radovi problematiziraju širok spektar tema kao što su seksualnost u rimskom svijetu, kritički osvrt na ranokršćanske izvore, historijski značaj humanitarnog rada, ekonomija jedne mikroregije i fenomen opstanka umjetnosti u periodu rata. Odabir tema koje u određenim segmentima izlaze iz okvira tradicionalne historiografije ukazuje na nove tendencije u bosanskohercegovačkoj i regionalnoj humanističkoj nauci.

Sadržaj časopisa je definiran hronologijom pa stoga prvi članak koji objavljen na stranicama ovog broja je rad Salmedina Mesihovića “Slučajevi Vistilije i Emilije Lepide, primjeri prožimanja seksa i visoke politike u ranom Principatu”. Autor daje iscrpan uvid u položaj žene u visokom rimskom društvu prateći dvije pripadnice rimske elite iz prvog stoljeća. Vanjskom i unutarnjom kritikom izvora u radu se želi predstaviti razdoblje u prošlosti čovječanstva za koje se može reći da simbolizuje različito poimanje odnosa prema seksualnosti, požudi ili ljubavnim vezama odnosno emocionalnoj i fizičkoj privlačnosti. Kako historičari trebaju trajno problematizirati razumijevanje historijskih izvora jasno se može spoznati kroz rad Edina Veletovca “Problem interregnuma u hronologiji salonitanskih biskupa (480–493. god)”. U ovom radu Veletovac pokušava da odgovori na pitanje Šta se desilo u periodu 480–493. god u salonitanskoj crkvi? Da bi se do ovog odgovora došlo autor je na osnovu kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih izvora izvršio rekonstruirao događaje koji su prethodili tom crkvenom interregnum. Argumentirano, u ovom radu Veletovac je savremenoj historiografiji ponudio tezu koja će zasigurno u budućnosti dovesti do novih rasprava o ovom važnom kasnoantičkom pitanju. Hronološki okvir tri rada koja su objavljena u ovom broju ograničen je na 20. stoljeće. Ajdin Muhedinović u članku “Djelovanje i uloga muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“ u Drugom svjetskom ratu (1941‒1945)” daje socijalnu sliku kompleksnog društva na primjeru jedne etničke skupine u jednom izuzetno dinamičnom historijskom periodu. U svom metodološkom pristupu autor kroz hronologiju, faktografiju i prozopografiju, na temelju arhivske građe i drugih izvora, donosi nove činjenice o tome kako je Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ tokom Drugog svjetskog rata najveći dio svojih aktivnosti ostvarilo u sferi humanitarnog rada i brige o izbjegličkoj populaciji. Mikrohistorija je danas sve popularnija grana historijske nauke jer omogućava da se detaljno istraže ekonomski, socijalni, kulturni i politički odnosi u malim sredinama. Upravo takav pristup vidimo u radu Nikole Perkovića “Poljoprivreda u karlovačkoj općini u vrijeme reformi u FNRJ (1960. ‒ 1961.)”. Perković je kao uzorak za propitivanje efekata privrednih reformi u FNRJ uzeo općinu Karlovac i hronološki se ograničio samo na jednu godinu. Ovaj izvorni naučni rad je napisan na osnovi neobjavljenog arhivskog materijala, novinskih članaka i relevantne historiografske literature. Posljednji rad iz kategorije Članci i rasprave je rad iz oblasti historije umjetnosti čija je autorica Asja Mandić. Riječ je o članku “Destrukcija kao stimulans za nove oblike kreativnosti: Umjetnost i kultura u vrijeme opsade Sarajeva” koji donosi nove činjenice i zaključke o umjetnosti u ratu. Na temelju svojih istraživanja autorica je prezentirala kako su tokom četverogodišnje opsade Sarajeva, uništavanja grada u materijalnom, socijalnom i duhovnom smislu, kultura i umjetnost ne samo da je opstala, već je ostvarila svoj puni potencijal. Umjetnost se oslobodila prevladavajućih normi u samom kreativnom činu, u načinu prezentacije, odnosno izlaganja umjetničkog djela kao i odnosa prema publici. Ratna destruktivna mašinerija autore je prisilila da izađu iz ateljea, da se prilagode novonastaloj situaciji, ali isto tako ona je oslabila institucije i njihove normativne uloge, tj. stvorila pukotinu u kojoj se otvorio prostor za nove umjetničke i kustoske prakse. Posljednje stranice časopisa rezervisane su za prikaze novih djela iz historiografije i srodnih nauka. U ovom broju su objavljena dva prikaza knjiga. Svoj osvrt na knjigu Alme Omanović-Veladžić Hronika Muhameda Enverija Kadića kao izvor za izučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine (Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Sarajevo 2021) dao je Amer Maslo. Druga knjiga objavljena je 2023. godine i predstavljena je kroz osvrt Omera Merzić. Riječ je o knjizi čiji je autor Marko Attila Hoare: Genocid i otpor u Hitlerovoj Bosni: Partizani i četnici, 1941‒1943 (Dobra Knjiga, 2023). NAPOMENA : Zbog globalne pandemije časopis je bio u zaostatku sa objavom jednog broja. Veliko mi je zadovoljstvo najavati da ćemo ove godine uspjeti obaviti dva broja. Krajem kalendarske godine predviđeno je publiciranje 11.broja (izdanje za 2024. godinu).