U izdanju izdavačke kuće univerzitetskih publikacija Stauffenburg iz Tübingena u Njemačkoj u centralnoj ediciji Linguistik izašla je knjiga zbornika radova Textsorten in Sprach-, Kultur- und Sozialgeschichte (Tekstne vrste kroz povijest jezika, kulture i društva) urednika prof. dr. Vedada Smailagića. Ovaj se dvostruko recenzirani zbornik (double-blind peer reviewed) bavi poviješću tekstnih vrsta, jednom od trenutno najaktuelnijih tekstnolingvističkih tema u germanistici i obuhvata osam naučnih radova u kojima se istražuje međusobni utjecaj povijest tekstnih vrsta i kulturno-povijesni razvoj jezičkih zajednica ili društva kao takvoga. Iako su radovi okupljeni u zborniku sa svojim specifičnim pristupima i teoretskim polazištima različiti, ovaj zbornik se čita kao kompleksna spoznaja o bliskosti kulturnog i društvenog razvoja društva i razvoja jezika te ističe značaj lingvističkih istraživanja za istraživanja i opise povijesnih kretanja kako pojedinih jezičkih zajednica a tako i čovječanstva u cjelini.
Friedrich Markewitz (Paderborn) istražuje kulturni i društveni razvoj školskih programa u Njemačkoj u 19. vijeku čija je povijesna funkcija bila refleksija odgojno-obrazovnih procesa, te pokazuje funkcionalni razvoj ove tekstne vrste od apelativnih do informativnih tekstova. Istovremeno u radu se razvija teoretski model za opis razvoja tekstnih vrsta kroz korake varijacije, selekcije i stabilizacije. Juliane Schröter (Ženeva) analizira povijesni razvoj savjetnika za lijepo ponašanje (Anstandsbücher), inače jako popularne literature 19. vijeka pa sve do 21. vijeka kada gube na značaju. Fokus ovog istraživanja je uticaj demokratizacije društva na promjene statusnih odnosa između autora i čitaoca i posljedično promjene u jezičkoj praksi i jezičkim formama davanje savjeta u njemačkom jeziku. Jasmina Mahmutović (Sarajevo) se u svome istraživanju bavi historijskim razvojem oglasa za posao u Njemačkoj nakon 2. Svjetskog rata do danas te pokazuje razvoj koncepta Posao (Arbeit) u njemačkoj govornoj zajednici kao posljedice promjena u društveno-ekonomskim odnosima unutar njemačkog društva.
U svome prilogu Vedad Smailagić (Sarajevo) vrši poredbenu analizu vjerozavjeta (vjerovanja, credo) judaizma (Šema Israel), katoličanstva (Apostolsko vjerovanje) i islama (Šehadet) kao tipične jezičke prakse monoteističkih religija. Analizom historijskih komunikacijskih aspekata od povijesnog trenutka kodificiranja ovih tekstova, kodificirane povijesti unutar njih te samoga jezika od leksičkog do pragmatičkog nivoa rad pokazuje povijesni razvoj monoteističke misli kroz ove tri vjere. Matthias Schulz (Würzburg) istražuje epigrafske natpise na građevinama iz 17. stoljeća u Donjoj Franačkoj te ih definira kao serijske tekstove i na njihovom primjeru kritički propituje aktuelnu terminologiju tekstnih vrsta te uključivanje diskurzivnih praksi u opise teksta. Kerstin Roth (Dresden / Hamburg) u svome radu na primjeru životopisa herrnhuta, male kršćanske vjerske zajednice u Njemačkoj, ilustrira multifunkcionalnost i autorefleksiju kao temeljne elemente ove tekstne vrste s jedne strane, a s druge strane daje opis ovih tekstova kao religijskih tekstova ritualnih obreda ove vjerske zajednice. Miriam Schwebler (Würzburg) u svome radu se bavi razlikama između klasičnih turističkih vodiča i turističkih blogova koje upoređuje kroz medijalne, tematske, strukturalne, funkcionalne i leksičke karakteristike te koristeći kvantitativnu analizu korpusu pokazuje razlike između ove dvije tekstne vrste. Goranka Rocco (Ferrara) posmatra napomene o korištenju muškog i ženskog roda kao subtekst te njihovom analizom na primjeru naučnih tekstova iz časopisa Linguistica i tans-kom izvodi zaključke o diskurzivnoj refleksije pitanja gendera te na primjeru tipičnih ženskih zanimanja osvjetljava problematiku muškog roda kao generičkog roda.